Srce

Izvor: germanische-heilkunde.at

ANATOMIJA 

Ljudsko srce smješteno je iza prsne kosti, između dvaju plućnih krila te čini središnji organ krvožilnog sustava. Sastoji se od srčane stijenke i četiriju šupljina. Stijenku čine tri sloja: unutarnji (endokard), srednji (miokard) i vanjski sloj (epikard). Srce obavija i štiti srčana ovojnica, perikard.

Srce se sastoji od dviju polovina – lijevog i desnog srca, odijeljenih srčanom pregradom. Obje polovine dijele se zatim na pretklijetku (atrij) i klijetku (ventrikul). Pretklijetke su građene od glatkoga mišićja, dok klijetke tvori poprečno-prugasto mišićje.

Pretklijetka i klijetka povezane su zaliscima. Zalisci se nalaze također između srčanih klijetki i velikih arterija – plućne arterije i aorte. Njihova je uloga osigurati protjecanje krvi samo u jednome smjeru.

Koronarne arterije i vene opskrbljuju srčani mišić krvlju.

Srčani impuls nastaje u sinoatrijskom (SA) čvoru koji se nalazi u gornjem dijelu desne pretklijetke. Zatim se živčanim vlaknima prenosi do atrioventrikularnog (AV) čvora na granici pretklijetki i klijetki te putem Hisovog snopa koji se razdvaja na lijevu i desnu granu, sve do Purkinjeovih vlakana koja završavaju na mišićnim vlaknima srca, čime se omogućuje kontrakcija.

Iako zajedno tvore cjelinu, navedene dijelove srca izgrađuju tkiva različita porijekla i funkcije. Slijedom toga, govorit ćemo o zasebnom sadržaju bioloških konflikata i različitoj organskoj manifestaciji.


MIOKARD

Miokard tvori mišićno tkivo. Njegove kontrakcije omogućuju istiskivanje krvi u krvne žile. U atrij desnog srca ulazi kisikom osiromašena krv iz tijela, koja je zatim iz desnog ventrikula kroz plućnu arteriju potisnuta do pluća (plućna cirkulacija). Obogaćena kisikom, krv se vraća u atrij lijevog srca, ulijeva se u lijevi ventrikul, iz kojega je, kroz aortu, potisnuta u tijelo (sistemska cirkulacija).

Sukladno trećem biološkom zakonu o zametnim listićima, miokard je sazdan od poprečno-prugastoga mišićja. Njime upravljaju dva moždana centra: (1) opskrba hranjivim tvarima – srž velikog mozga, mezoderm 🟠 te (2) inervacija (živčani impulsi) – kora velikog mozga, ektoderm 🔴

Sadržaj biološkoga konflikta koji pokreće promjenu na tkivu miokarda jest:

KONFLIKT PREPLAVLJENOSTI / PREOPTEREĆENOSTI

Kratki pregled:

🔸 Opis konflikta: doživljaj preplavljenosti određenom situacijom, emocionalne preopterećenosti, nemogućnosti ispunjenja očekivanja spram druge osobe. Dobiti servirano previše negativnoga na pladnju, uzeti prejako k srcu.

🔸 Konfliktno-aktivna faza: nekroza – gubitak stanica mišićja, slabija ili jača paraliza (slabljenje) miokarda. Neujednačen srčani ritam. Traje li konflikt dulje – smanjena tjelesna učinkovitost (npr. uspuhati se prilikom uspinjanja stepenicama).

🔸 Faza ozdravljenja: obnavljanje tkiva na mjestu prethodne nekroze, zadebljavanje mišićja.   Sarkom. Ako upalni proces = miokarditis.

🔸 Biološki smisao → na kraju faze ozdravljenja = deblji, snažniji, izdržljiviji miokard, sposobniji nositi se u budućnosti s visokim zahtjevima.

🔸 Intenzitet i trajanje simptoma faze ozdravljenja u direktnoj su međuovisnosti s intenzitetom i trajanjem konfliktno-aktivne faze.

🔸 Primjenjuje se pravilo lateralizacije.

U konvencionalnim krugovima smatra se da “infarkt miokarda spada u koronarnu bolest koja je klinički sindrom uzrokovan suženjem ili začepljenjem koronarnih krvnih žila koje opskrbljuju srčani mišić krvlju, što dovodi do neravnoteže između opskrbe i potrebe srčanog mišića za krvlju” (www.plivazdravlje.hr).

🔻 Sa stajališta pet bioloških zakona Germanske nove medicine razlikujemo dvije vrste srčanog infarkta: infarkt miokarda te infarkt koronarnih arterija. Tkivo miokarda i tkivo koronarnih arterija pripadaju odvojenim zametnim listićima, što znači da im se upravljački centri nalaze u zasebnim dijelovima mozga, da predstavljaju manifestaciju bioloških konflikata različita sadržaja te da im se simptomi razlikuju.

Ono što im je zajedničko jest sljedeće: oba pripadaju specifičnoj točki unutar prirodnog tijeka biološkog konflikta – točki EPI-KRIZE, trenutku preokreta unutar faze ozdravljenja. Također, simptomi koji se tijekom njihovog nastupa javljaju nisu organski uzrokovani, već su manifestacija procesa kroz koji tijekom epi-krize prolazi upravljački centar u mozgu – kontrakcije u cilju izbacivanja edema te ponovnog uspostavljanja veza između sinapsi.

Pri nastupu infarkta miokarda javljaju se sljedeći simptomi: kontrakcije srčanog mišićja, treperenje srca, bolan grč, ventrikularna fibrilacija, povećan broj otkucaja (tahikardija), osjećaj lupanja srca u grlu/vratu.

Specifičnosti infarkta desnog, odnosno lijevog miokarda:

🔸 Desni miokard: porast vrijednosti krvnog tlaka, otežano disanje uz grč dijafragme (ošita). Dijafragma je glavni mišić koji sudjeluje u procesu disanja. Srce, osobito desna polovica, u neposrednom je dodiru s dijafragmom (ne samo organski, već i u pogledu lokacije centara u mozgu), stoga je ona uvučena u proces koji se odvija na miokardu. To se manifestira u vidu poremećaja disanja.

🔸 Lijevi miokard: pad vrijednosti krvnog tlaka. Slijedom toga poremećaj cirkulacije, osjećaj slabosti, bljedilo.

Intenzitet simptoma epi-krize – ovdje infarkta miokarda, direktan je odraz intenziteta i trajanja konfliktno-aktivne faze (ca-faze). U slučaju kratkotrajne ca-faze blažeg intenziteta doživljaja konflikta, epi-kriza može proći i nezamijećeno. Nasuprot tomu, dugotrajan i intenzivan konflikt preopterećenosti/preplavljenosti za posljedicu će imati i dramatičniji oblik simptoma tijekom epi-krize. 

Epi-kriza bilo kojega konflikta, bez iznimke, nastupa u fazi ozdravljenja, fazi riješenog uzroka. Stoga se, po logici, javlja onda kada se naš organizam nalazi u stanju opuštenosti, vagotoniji, jer su okolnosti, pokretač biološkog konflikta, tada stvar prošlosti.

Zaključak: U konvencionalnim krugovima, srčani infarkt predstavlja početak – protokola. Sa stajališta pet bioloških zakona, on pak čini važnu i nezaobilaznu točku tijekom faze regeneracije organizma. Kad i ako premosti točku epi-krize, organizam je, reklo bi se, na konju; preostalo mu je odvrtjeti ostatak faze regeneracije, koja je, gledano simptomatski, sada relativno blagog oblika jer predstavlja put ka normalizaciji, ka zdravlju.

Primjer infarkta miokarda: Uzeti k srcu.

Komentari su isključeni.

WordPress.com.

Gore ↑

%d blogeri kao ovaj: