Najveća vrijednost – biti i ostati Čovjek

“…od svih lijekova najpotrebniji nam je onaj koji liječi – strah. A najbolji lijek za uklanjanje straha je – znanje. Znanje o nastanku, tijeku i svrsi organskih i psihičkih promjena u organizmu. Ono ne samo da oslobađa velikog dijela straha već i moć odlučivanja i upravljanja zdravljem, odnosno bolešću, iz tuđih ruku vraća u vlastite.”

Prirodno dijete – zdrav čovjek

Čovjek se omata maskom i rukavicama. Sam u autu.

Dijete viče “Idu ljudi!” i bježi na drugu stranu ulice.

Neki zabranjuju članovima obitelji da konzumiraju hranu izvan doma.

Jedni izbjegavaju bilo kakve posjete. Drugi pate jer tjednima nisu posjetili udaljene članove obitelji.

Voljenim očevima, izoliranima nakon povratka s rada u inozemstvu, vlastita djeca smiju mahnuti s prozora.

Nepokretni ljudi u nekim staračkim domovima ne primaju adekvatnu hranu ni njegu, jer se medicinsko osoblje ne usudi približiti. Obrok se ostavlja na otiraču.

Zbog otkazanih pregleda i terapija u koje polažu nadu za vlastito izlječenje, ljudi se osjećaju nezbrinuto i preplavljeno strahom za zdravlje i život. Preplavljeni strahom i medicinski su djelatnici na hitnim prijemima. Stoga često ne odgovaraju na hitne slučajeve.

Apotekarice legitimiraju.

Lokalni šerifi dobili su svojih 5 minuta. Rastjeruju susjede uhvaćene u bliskoj konverzaciji. I par mladića koji ubacuju loptu u koš.

Zbog otkazivanja ugovora i gubitka prihoda, značajan je broj ljudi odlučio zatvoriti tvrtku ili obrt. Oni koji to i nisu učinili, strepe nad očuvanjem radnog mjesta i vlastitom egzistencijom.

Neki ove restrikcije teško probavljaju. Drugima pak aktiviraju žuč.

Oni koji “vide” trude se ukazati onima koji “ne vide”. Oni koji “ne vide” najglasnije omalovažavaju.

Pojedinci se teško privikavaju na 24-satni suživot s ukućanima u stanu, pa se često prepiru. Dio se mama, uz 30 postojećih djelatnosti, doregistrirao i za – učiteljicu.

Četiri osnovne kategorije bioloških potreba (sisavaca) su: (1) prehrana i reprodukcija, (2) zaštita od vanjskih utjecaja, (3) izdržljivost/stabilnost/sposobnost i (4) komunikacija – stvaranje grupa, komunikacija unutar i između grupa, formiranje hijerarhije.

Slijedom toga, ovisno o aspektu biološke potrebe koja je time dovedena u pitanje, četiri su osnovna oblika ugrožavanja: (1) biološki konflikti zalogaja/reprodukcije, (2) biološki konflikti napada, (3) biološki konflikti gubitka samopouzdanja i (4) biološki konflikti odvajanja, odnosno teritorija.

Nastala aktualna situacija neupitno je ogromno plodno tlo za aktivaciju bioloških konflikata.

Stoga nije ishitreno zaključiti da će ponovnom uspostavom uobičajenih životnih uvjeta, mnoštvo riješiti svoje biološke konflikte i poprimiti simptome faze ozdravljenja, čiji će oblik ovisiti o sadržaju, trajanju i intenzitetu doživljenog konflikta. Prevedeno s biološkog rječnika – dobar će dio populacije oboljeti.

Načinimo tek manji pregled očekivanih, na temelju u početku navedenih situacija:

Mirisni konflikt. (1) Ne moći namirisati potreban miris (onaj koji nedostaje), odnosno (2) namirisati opasnost. Tkivo: sluznica nosa i sinusa. Faza ozdravljenja: oticanje, začepljenost, curenje, kihanje. Oni u strahu od zaraze, opasnim i sumnjivim mogu doživjeti bilo koga tko u njihovu okruženju kiše ili kašlje. Drugima pak sumnjiva može biti trenutna situacija i uz nju vezane odluke nadležnih.
Konflikt odvajanja. Ostati bez tjelesnog kontakta, odnosno suprotno – isti doživjeti ugrožavajućim. Tkivo: epiderma. Faza ozdravljenja: osip / ekcem / egzantem / urtikarija. Nekome je ovim mjerama uskraćena fizička bliskost s voljenim osobama. A netko se pribojava doticaja s ljudima u okruženju, zbog straha od zaraze.
Konflikt straha za teritorij (muški način doživljavanja – prevaga testosterona). Teritorij: obitelj / dom / posao / supružnik itd. Tkivo: sluznica grkljana / sluznica bronhija (ovisno o spolu, dobi i lateralizaciji). Faza ozdravljenja: laringitis / bronhitis.
Konflikt egzistencije. Osjećaj napuštenosti, osamljenosti, loše zbrinutosti (financijski, medicinski i sl.). Ujedno i konflikt hospitalizacije. Tkivo: sabirni kanali bubrega. Konfliktno-aktivna faza: rast stanica, slijedom toga pojačana resorpcija vode i gomilanje u organizmu. Time i dramatiziranje drugih faza ozdravljenja utjecajem na veličinu oteklina, krvne parametre itd. Faza ozdravljenja: TBC razgradnja; pojačano, učestalo mokrenje, mutan urin.
Konflikt neprobavljivog zalogaja (odnosno “zalogaja” – konflikt neprobavljive ljutnje). Ne moći probaviti zalogaj jer je prevelik. Ne moći probaviti neki ružni događaj, nečije riječi i sl. (sekrecija). Ne moći izvući maksimum iz zalogaja (resorpcija). Tkivo: sluznica crijeva. Konfliktno-aktivna faza: rast stanica = adenokarcinom. Faza ozdravljenja: razgradnja, ako su prisutni mikrobi.
Konflikt napada. Fizički ili verbalni napad. Tkivo: derma. Konfliktno-aktivna faza: rast stanica = melanom. Faza ozdravljenja: razgradnja – tuberkuloza kože.
Konflikt gubitka samopouzdanja. Tkivo: kost. Konfliktno-aktivna faza: nekroza. Faza ozdravljenja: oticanje, rak kosti. Primjer: lubanja / vratna kralješnica – doživljena nepravda, necijenjenje, nezahvalnost, povreda intelekta (“Tvrdi da su moj stav i mišljenje glupost!”).
Motorički konflikt. Smjeti se ili se ne smjeti, moći se ili se ne moći kretati. Nemogućnost nekoga zadržati/zaštititi (motorika ruku), nekamo ići, slijediti nekoga (motorika nogu) itd. Živčani impulsi mišićja. Konfliktno-aktivna faza: slabljenje ili obustava impulsa – djelomična ili potpuna paraliza. Faza ozdravljenja: polagana uspostava normalnog protoka impulsa. Epi-kriza: grčenje, spazmi (epileptički napadaj).
Konflikt brige (za bližnjega, za dom). Tkivo: mliječne žlijezde. Konfliktno-aktivna faza: rast stanica, karcinom mliječnih žlijezdi. Faza ozdravljenja: razgradnja ako su prisutni mikrobi.
Konflikt odvajanja “netko mi je otrgnut od grudi” (jer npr. ne smijem do njega ili su ga odveli od mene). Tkivo: mliječni kanali dojke. Faza ozdravljenja: oticanje, mastitis do duktalni karcinom.

Niz bi svakako bilo moguće nastaviti, no ovdje ću se zaustaviti. Poanta je jasna.

Ne zaboravimo ključnu stavku: u trenutku nastupa biološkog konflikta – situacije čiji je sadržaj doživljen ugrožavajućim za određeni segment opstanka jedinke, nužno moraju biti zadovoljena tri kriterija: (1) iznenadnost (neočekivanost), (2) osjećaj nemoći i (3) izoliranosti. U tom slučaju, a ovisno o vrsti doživljaja, u organizmu se pokreće specifični, smisleni biološki program = moždana, psihička i organska promjena, u cilju biološke prilagodbe nastaloj situaciji. To znači da, kao prvo, neće svi pojedinci doživjeti nužno istu vrstu konflikta. Drugo, neki ga uopće nisu doživjeli. Primjerice oni koje situacija nije iznenadila jer su prethodno sudjelovali u njezinu kreiranju.

Nego, vratimo se osnovama. Prirodi i biologiji. Vratimo se čovjeku, socijalnom biću. Biću stvorenom za kretanje i društvenu interakciju.

Otpočetka je jasno da nametnuti okviri nisu u skladu s prirodom čovjeka i da direktno zadiru u osnovna ljudska prava. Ciljano proizvedeni strah rezultirao je otuđivanjem. Gubitkom humanosti. I zdravog razuma. Čovjek obuzet strahom nije u stanju racionalno procesuirati informacije ni rasuđivati. To ga čini podložnim za slijeđenje kojekakvih pravila i prihvaćanje ponuđenih rješenja.

Što možemo učiniti? Ne prestajmo učiti i istraživati. Čovjek bi uvijek trebao težiti spoznavanju i razumijevanju uzroka. Dobro je poznavati kako funkcionira ljudski organizam i koji je uzrok njegovim promjenama. To nam omogućuje djelovati na sam njihov korijen. A svakako je dobro i nadasve poželjno biti upoznat s funkcioniranjem uređenja, njegovom poviješću, zatim ispravno protumačiti određene pojave i događanja, poznavati nečije ideje, motive… viziju, misiju i strategiju. I podupiruću mrežu prijatelja. Pritom nipošto ne valja zaboraviti na to da – nijedan investitor ne ulaže s namjerom ostvariti gubitak.

Ključna biološka potreba, a ujedno i najveća vrijednost kojoj čovjek u životu uvijek instinktivno teži jest osjećaj sigurnosti. Ako je on u bilo kojem dijelu poljuljan, valjalo bi poduzeti korake k njegovoj ponovnoj uspostavi. To bi svatko od nas trebao učiniti ponaosob, sukladno vlastitim potrebama i mogućnostima. Nastala situacija polučila je (ciljano?) i značajniji društveni rascjep. Slijedom toga, mnogo znači okružiti se s ljudima otvorena uma, onima s kojima dijelimo poglede i uvjerenja, s ciljem zajedničkog učenja, podupiranja i širenja informacija.

Sjedinjene konstruktivne energije odašilju snažniji val.

pexels-photo-1298684