Kako je Potjeh tražio istinu

Današnjom izloženošću vijestima iz većine internetskih izvora i televizijskih programa stječe se jedinstvena slika o određenim događanjima.

Kritičko razmišljanje, promišljanje i istraživački nagon uvijek su poželjni. Posebice su neophodni u ovakvim vremenima.

Pet bioloških zakona omogućuje razumijevanje bioloških mehanizama i procesa u organizmu te definira uzrok promjenama, tj. oboljenjima. Tumačenje tih mehanizama, kao i pojma virusa, dostupno je u ranijoj objavi Priroda vs. ljudska ruka.

U ovakvim situacijama, osim poznavanja bioloških temelja funkcioniranja ljudskog organizma, za stjecanje ispravnog dojma o određenim nastalim okolnostima, nužno je biti kvalitetno upoznat i sa socijalnim, ekonomskim, političkim i inim stanjima i kretanjima na svjetskoj i lokalnoj razini. A još bitnije – onima iza kulisa.

Iako su oni pojedincima već vidljivi, jednoga ćemo dana, s odmakom, moći precizirati motiv(e) u pozadini trenutnih događanja.

“Prestraši, pa ponudi rješenje”. U iščekivanju tog “rješenja”, slijedi interesantan, raznim izvorima potkrijepljeni tekst koji baca nešto drugačije svjetlo na neka ranija događanja i pruža uvid u to kako se izvode i plasiraju medicinski “dokazi”, kako funkcioniraju testovi na viruse, kako su baždareni te kako ih je, po potrebi, moguće i prilagoditi potrebama.

Za primjer, Louis Pasteur davnih je dana na temelju svojih istraživanja zaključio da mikroorganizmi (gljivice, bakterije i “virusi”) uzrokuju bolest. Formiravši teoriju patogena, dobiva titulu utemeljitelja mikrobiologije, a njegova teza predstavlja osnovu pristupa moderne medicine. Iako su već tada, u samim njegovim spisima, pronađena odstupanja od navedene polazišne točke.

„Le microbe, c’est rien, le milieu, c’est tout!” (Mikrob je ništa, milje je sve!) ustvrdio je njegov kolega, francuski znanstvenik, mikrobiolog i liječnik Antoine Béchamp, anulirajući postavku o patogenosti mikroorganizama. Rezultati istraživanja Béchampa navodno su dobro čuvani u sklopu američkog sveučilišta, a puno ga se ne spominje ni u literaturi. Pasteur se, navode, kretao u utjecajnijim krugovima. Gdje je moć, tu je i novac.

Prilažem spomenuti ČLANAK. Tekst je na njemačkom jeziku, no (provjereno) Google translator ga veoma kvalitetno prevodi. Dovoljno je umetnuti link, čime će biti prevedena kompletna stranica.

 

photo-1579722954943-7571786f02a7

4 misli o “Kako je Potjeh tražio istinu

  1. Zamolio bih za ukratko pojašnjenje ove cijele situacije oko Covid-a. Bio sam predavanjima GNM-a, od uvodnog pa do tematskih i nisam u strahu što se tiče virusa, ali opet pitam se kako je moguć tako rapidan broj oboljelih u Italiji, Njemačkoj, Španjolskoj, a u kojima se ne nazire smirivanje i smanjivanje oboljelih. Što se događa, zašto se toliko ljudi javlja sa tegobama i što im se pronalazi testiranjem kojim liječnici potvrđuju da imaju Corona virus?

    Liked by 1 person

    1. Pozdrav Mario

      Zahvaljujem na pitanju, pokušat ću biti kratka, iako je više čimbenika u igri.
      Upoznati ste s osnovama, a osvrt na samu tematiku pojma virusa, kao i manipulacije podacima, ponudila sam u posljednje dvije objave. Neki se drugi izvori bave motivom i pozadinom trenutnih događanja. Posljedice ove “akcije” već se naziru.

      Mogućnost davanja jednoznačnog i ispravnog odgovora zahtijevala bi osoban pristup svim informacijama – od baždarenosti testova, fizičkog stanja i ostale simptomatike oboljeloga, medikamenata koji se primjenjuju prilikom tretmana u bolnici itd.

      Činjenica je ta da se, u trenutnim okvirima, praktički svaka smrt smatra posljedicom zaraze koronavirusom i njegovim utjecajem na organizam. Zanemaruju se, a moguće i prikrivaju drugi uzroci i simptomatika, koji su doveli do fatalnog ishoda.

      Evo nekoliko elemenata za promišljanje:
      – Parametrima testova na viruse moguće je manipulirati, što znači njihov rezultat može varirati od laboratorija do laboratorija.
      – Dok se trenutno sva pozornost pridaje temi korone, zaboravlja se na ljude koji su, prije i za vrijeme ovog događanja, bili hospitalizirani zbog drugih razloga, zahtijevali medicinsku obradu ili bili izloženi određenim tretmanima, s ovakvim ili onakvim ishodom. Uz to, kapacitet intenzivne je ograničen.
      – Tzv. rizičnoj skupini navodno pripadaju osobe starije od 65 godina, dok mlađa populacija obično bilježi blage simptome. Uzmimo u obzir prirodni životni vijek, izvan ovih događanja. Ako ćemo detaljnije, dob od cca 65 g. period je umirovljenja, a potencijalno i rješavanja određenih dugotrajnih konflikata doživljenih tijekom radnog vijeka.
      – Zatim, najvažniji element – strah. Način prezentiranja određenih pojava i same dijagnoze, veliko je plodno tlo za pokretanje popratnih bioloških konflikata. Dva najčešća su konflikt smrtnog straha, koji pokreće dodatni rast stanica alveola pluća, i konflikt egzistencije koji, pokrećući promjenu na sabirnim kanalima bubrega, potiče pohranjivanje vode u organizmu. Sadržaj tog konflikta je osjećaj loše zbrinutosti ili nezbrinutosti (“što će biti sa mnom, jesam li u dobrim rukama?”), osamljenosti, osjećaj da nam nema pomoći. Mehanizam pohranjivanja vode, u slučaju intenzivno doživljenog konflikta, rezultira dramatičnim oticanjem u tkivima koja se trenutno nalaze u fazi ozdravljenja, primjerice, u bronhijalnoj sluznici, ali i na razini mozga, povećavajući intrakranijalni tlak. Uz dodatni unos tekućine infuzijom, to može imati fatalni ishod.
      – Medikamenti. Čime su tretirani pacijenti, koje su kontraindikacije i nuspojave tih sredstava?

      Evo nam ovdje i svježih informacija:
      https://www.agenzianova.com/a/5e6bcf1da7fbe3.23491954/2851060/2020-03-13/coronavirus-iss-in-italia-i-decessi-accertati-finora-per-causa-del-covid-19-sono-solo-due?fbclid=IwAR2N9mJoLySuNfu7Fw2DSKj14SUwyGiMHqmSbNakjGPR0D_iF7p5TAGNMWc
      (Umetnite link u Google prevoditelj)

      Lijepi pozdrav, Petra

      Liked by 1 person

      1. Pozdrav Petra.
        Zahvaljujem na iscrpnom odgovoru i pojašnjenju. Apsolutno slažem se sa svime što ste napisali. Budući da i drugi čitaju i možebitno su zabrinuti, u prilog tekstu bih dodao link sa blooberga u kojem je navedeno za dan 17.3.2020 u Italiji medijalana dob umrlih iznosi 80.5 godina.

        https://www.bloomberg.com/news/articles/2020-03-18/99-of-those-who-died-from-virus-had-other-illness-italy-says

        Lijep pozdrav, Mario

        Liked by 2 people

Komentari su isključeni.

WordPress.com.

Gore ↑

%d blogeri kao ovaj: