Isti ti danas bake i djedovi, iz ruralnih sredina, nekoć su, jer nisu imali izbora, satima na suncu s obitelji okopavali kukuruz i čupali korov. Bili su (i još uvijek jesu) zdravi, vitalni i – prema današnjim mjerilima zavidno – preplanuli. Nisu se žalili na opekline. Možda zato što nisu kopali u kupaćim kostimima. A nisu toliko razgovarali ni o melanomu. Možda zato što tada nije bilo kampanja koje govore u prilog tomu da je sunce, jedna od osnova života – opasno za život. Zahvaljujući otrovima, današnji kukuruz ne treba okopavati, pa više vremena ostane za čupanje dlaka i kopanje po Facebooku. Zdravija od sunca, svakako, može biti samo lampa u solariju. AKO uopće na sunce, onda samo s faktorom 50+.
Iz: Prirodno dijete – zdrav čovjek
Kao dijete mlađe dobi, jednom sam prilikom usputno prisustvovala razgovoru unutar svoje obitelji, tijekom kojeg sam načula sljedeće: “…igrao se s unukom, vjerojatno mu je nehotice zagrebla i raskrvarila madež… tri dana kasnije je umro”.
Koliki je trag na mene ostavila ta rečenica, dokazuje činjenica da ju pamtim i dandanas. Sada je se, međutim, samo prisjećam, dok sam u mlađim danima, kad bih slučajno ogrebla nogu na mjestu madeža, svjesno odahnula tek nakon isteka 3. dana od događaja.
Kako ih na koži imam podosta, a sukladno preporukama i, ponajviše, trendu kojem smo posljednjih desetljeća okruženi, u ranim 20-ima podvrgla sam se pregledu madeža kod dermatologa. Iz ordinacije sam izašla uz saznanje da su tri madeža – dva nepravilna oblika, a jedan s tamnom točkom – “potencijalno opasna” i da se svakako preporuča njihovo uklanjanje. Danas, više od deset godina kasnije, navedena tri madeža i ja još uvijek smo si dobri.
Što uopće podrazumijeva tvrdnja da je madež potencijalno opasan? Prema konvencionalnom tumačenju, to je tvorba koja svojim izgledom – oblikom, bojom, veličinom i granicama – odstupa od procijenjene, zamišljene normale i time razvija predispoziciju postati ili po defaultu dobiva naziv zloćudna – melanom. Tako, navodno, neke studije ukazuju na to da osobe s 20 i više madeža na rukama imaju veći potencijal razviti melanom, što je svakako objašnjivo i ne tako zahtjevnim matematičkim funkcijama. Druge pak studije upozoravaju da je potencijalno opasan svaki novi madež koji se pojavi u osobe starije od 30 godina, što, primijenjeno na hrvatske demografske prilike, zvuči poprilično zabrinjavajuće.
Rastumačimo pojavu melanoma na prirodoznanstvenim temeljima Pet bioloških zakona. O anatomiji i funkciji pojedinih slojeva kože bilo je više riječi ovdje. Prisjetimo se: mali mozak i pripadajući centri koji upravljaju tkivom donjeg sloja kože – dermom ili korijem, a također i osrčjem, trbušnom i plućnom maramicom, evolucijski su se razvili paralelno s javljanjem potrebe za zaštitom organizma od vanjskih utjecaja (površinskog trenja, vrućine, udaraca i sl.). U tom smislu, životno ugrožavajuća situacija koja na bilo koji način dovodi u pitanje zaštitu organizma, nosi naziv biološki konflikt napada / povrede integriteta / ukaljanosti / unakaženosti. Svaki od navedenih aspekata može biti doživljen u doslovnom ili prenesenom smislu. Ovdje, dakle, govorimo o fizičkom nasrtaju, ali i verbalnom napadu (uvreda, optužba), doživljenom kroz prizmu biološkog konflikta povrede integriteta. U istome kontekstu, kao zabijanje noža u leđa mogu biti asocirane nečije riječi, kako je to bilo u gospodina koji je razvio melanom između lopatica posljedično optužbi koju mu je bivša supruga dobacila s leđa. Udarcem ispod pojasa može biti doživljena određena situacija ili spoznaja, kao što je to bilo u slučaju žene koja je doznala njoj neprihvatljivu vijest o seksualnoj orijentaciji vlastite kćeri (izvor: literatura dr. Hamera). Konflikt istog sadržaja aktivirati se može u osoba koje su se podvrgnule operaciji uklanjanja određenog dijela tijela, slijedom čega im pogled na njega potiče osjećaj unakaženosti; poput mastektomije. Napadom i unakaženošću doživljeno može biti i (vlastito ili tuđe) skretanje pažnje na oboljeli dio tijela, što je bio slučaj u žene s otvorenom ranom dojke.
Sukladno pripadnosti zametnom listiću (Treći biološki zakon), stanice derme (melanociti) na naredbu centra u mozgu započinju s množenjem, stvarajući kompaktnu tvorbu. Biološki smisao leži upravo u konfliktno-aktivnoj fazi – deblje tkivo osigurava bolju zaštitu. Tu se tvorbu konvencionalno tumači zloćudnom pojavom – melanomom. Odvija li se promjena na samom madežu, tvorba crne, smeđe ili plave boje naziva se melanotičkim melanomom, dok će se amelanotičkim melanomom klasificirati lezija ružičaste boje (bez pigmenta) na ostalim dijelovima kože. Kao i kod drugih tkiva kojima upravljaju centri moždanog debla i malog mozga, u fazi ozdravljenja slijedi razgradnja prethodno stvorenih dodatnih stanica, uz uvjet prisustva mikroorganizama (gljivica, odnosno mikobakterija), što nas, u jednom od narednih redaka, dovodi do teme razmatranja potrebe i nužnosti, odnosno ne-nužnosti podvrgavanja operativnim zahvatima.
Razmotrivši biološki determiniran uvjet nastanka promjene zvane melanom, sada se možemo osvrnuti na valjanost informacija kojima smo, osobito u mjesecima seobe naroda na obale (rijeka i mora), neminovno izloženi, a koje govore u prilog štetnosti i rizicima izlaganja sunčevim zrakama. Izvoru energije i osnovi života nas živih organizama.
(Ne ulazeći u problematiku debljine ozonskog omotača, jačine UV zračenja i otapanja ledenjaka) Dugotrajno izlaganje suncu “između 10 i 18 sati” u ponekim slučajevima može rezultirati potrebom za kupovinom većih količina jogurta* – zbog slabije ili jače prisutne tegobe crvenila, tj. opeklina. Razlog navodne današnje (u odnosu na nekadašnju) učestalosti pojave melanoma, svoje uporište velikim dijelom nalazi u – (dez)informiranosti, koja je posljedica sve raširenijih kampanja koje upozoravaju na štetnost sunčevih zraka. Ako nam netko pojasni, i dobro nas uvjeri u to da je izlaganje suncu potencijalno opasno te da može polučiti negativne posljedice za naše zdravlje, primjerice rezultirati rakom kože, time su zapravo ispunjene predispozicije za razvijanje nekog oblika oboljenja jer: (a) sunčeve zrake na svojoj koži počinjemo doživljati kao napad, (b) spram određenih pojava i situacija razvijamo strah. Ništa manji efekt ne izazivaju kampanje o potrebi redovitih dermatoloških pregleda madeža, koji rijetko kad završe “b.o.–nalazom”, a češće uputnicom za operativni zahvat. Skretanje pozornosti na to da pojedini madež nosi potencijal za razvijanje tzv. zloćudne bolesti, sadrži, samo po sebi, jednako tako potencijal za aktivaciju biološkog konflikta napada odnosno povrede integriteta.
Da je tomu tako, govori činjenica da su osobi koja nije upoznata s biološkim zakonima, nakon takve informacije oči i razmišljanja uprti u izgled, boju i oblik madeža, što predstavlja prisilne misli, a prisilne misli znak su konfliktno-aktivne faze. U tom je slučaju za tu osobu operacija, kao rješenje novonastale situacije (u glavi), čak i preporučljiva.
Ranije sam spomenula okvire faze ozdravljenja u slučaju melanoma. Kako se razgradnja ovdje ne odvija u tijelu, već na oku vidljivom mjestu, uz mogućnost krvarenja i neugodan miris kao posljedicu rada mikroba, iako govorimo o uobičajenom biološkom procesu sa svojim početkom i završetkom, osobi kojoj ta pojava stvara psihološki problem također bi se predložio zahvat uklanjanja, kao prevenciju od dodatnih bioloških konflikata.
Zaključak: S blagodatima i važnošću izlaganja sunčevoj svjetlosti, u vidu poticaja lučenju serotonina, hormona sreće, kao i sintezi vitamina D, više-manje svi smo upoznati. Može li sunce izazvati rak kože? U doslovnom smislu ne može. Može li korištenje kreme s visokim zaštitnim faktorom spriječiti pojavu oboljenja? Indirektno da. Time što osobi, educiranoj o tome da je izlaganje suncu potencijalno opasno, pruža osjećaj da je njezina koža (a također i sumnjivi madeži pod trostrukim slojem kreme) – zaštićena od napada.
Posljednje studije na globalnoj razini govore o pojačanoj rasprostranjenosti i porastu broja detektiranih melanoma u zemljama Sjeverne Amerike, Australije i (primarno sjeverne) Europe. Odmicanjem sjevernije od ekvatora, sunčeve zrake postaju i utoliko jače. I opasnije.
Daleko opasnija od sunca je (loša) edukacija i na njoj temeljeni marketing.
Opustite se i uživajte u ljetu.
*Nanošenje hladnog jogurta na kožu nakon sunčanja jedna je od prirodnih metoda ublažavanja crvenila i otekline.
Pet Bioloških Zakona 
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.