Najava

photo-1538943186303-104afadcbb16

SLIKA KOJA SE NE UKLAPA U OKVIR

Jednome je čovjeku darovana mlada voćka, da o njoj brine. Zasadio ju je u omanju teglu i redovito zalijevao. Voćka se dobro ukorijenila pa je njezino deblo počelo jačati, a nove grane sve više nicati. S vremenom, postojeća tegla postala joj je premala.

  Trebam širu teglu – reče voćka.

– Meni se ova u kojoj si sada baš sviđa. Ne želim ju mijenjati.

  Ali…!

  Ne prepiri se sa mnom! Ovako je za tebe najbolje. Znaš da te volim.

Kako nije imala dovoljno mjesta za daljnji rast, voćka je polako počela kopnjeti. Gledajući ju takvu, čovjek se zabrinuo pa je ipak odlučio napraviti iskorak.

– U redu, dat ću ti još prostora. Presadit ću te u vrt.

– Želim rasti na sjevernoj strani dvorišta, otamo se pruža najljepši pogled na livade!

– Ti ne možeš na sjever, premala si i preslaba! Vjetar bi te srušio. Posadit ću te na jugu.

Mala sam i slaba – pomisli voćka i na to neprimjetno pogne deblo. No, osjetivši ubrzo toplinu sunca te slobodu i prostranost pod svojim korijenjem, potisne u sebi potištenost i nastavi rasti. Da njezin rast ne bi izmakao njegovoj kontroli, čovjek joj je redovito podrezivao grane. U čemu su mu pomagali i stručnjaci. 

Jednoga dana, nakon duljeg vremena, čovjek odluči obići voćku. Ugledavši u što se razvila, ostade zapanjen.

  Zaboga, u što si se to pretvorila! Ne poznajem te takvu. U koje si to smjerove pustila grane!? Zašto idu u onu a ne u ovu stranu? Nisi ispala ono što sam očekivao…

– Imam zdravo deblo, zdravo lišće i – plodove.

– Sve su to plodovi moje brige i mog rada, ja sam za njih zaslužan. Ipak, zar ne možeš biti poput susjedove voćke? Pogledaj ju, za nju ne trebaju ljestve!

Gledajući razočarano u svoju voćku, čovjek nije zamijetio mnoge šetače koji su zastali uz ogradu i s divljenjem promatrali njezinu raskoš.

                                                                                                           Petra Lisjak


Ovom bih pričom načinila uvod u opsežno područje tumačenja načina formiranja ljudske osobnosti, također i ljudskog zdravlja, odnosno nastanka, razvoja i tijeka bolesti, sa stajališta Pet bioloških zakona Germanske nove medicine, obuhvaćeno knjigom Prirodno dijete – zdrav čovjek. 

Kroz mnoštvo slučajeva te primjera i životnih situacija koje potencijalno dovode do aktivacije bioloških konflikata, prikazano kako iz perspektive djeteta, tako i perspektive odrasle osobe, u knjizi je protumačeno više od 70 različitih organskih simptoma, poput: alergija, anemija, bronhitis, celijakija, crijevne kolike, dalekovidnost/kratkovidnost, dijabetes, ekcem, epilepsija, gripa, hemoroidi, hipertireoza, HPV, karijes, kifoza/skolioza i ostale promjene na kostima, zatim konjunktivitis, upala limfnih čvorova, upala mandula, promjena na miokardu, upala mjehura, multipla skleroza, curenje nosa i upala sinusa, pretilost, psorijaza, žutica i mnogo drugih.

Osim navedenog, pojašnjen je utjecaj bioloških konflikata na pojavu različitih oblika ponašanja, kao i njihova uloga u formiranju karaktera čovjeka:

  • zašto i kada postanemo agresivni, a kada depresivni
  • zašto netko odiše samopouzdanjem, a drugome ga manjka
  • što utječe na našu emocionalnu zrelost i način nošenja sa životnim izazovima
  • zašto i kada postanemo duhovni i religiozni, a kada bešćutni i ravnodušni
  • kada ogovaramo, a kada se hvališemo
  • zašto netko uvijek kasni, a drugi inzistira na točnosti, urednosti i preciznosti
  • zašto nekoga zanimaju svemir, planinarenje i letjelice, a drugi karijeru gradi na izradi maketa vlakova
  • zašto neki ljudi žele zasnovati obitelj, a drugi na to ni ne pomišljaju.

I još mnoštvo toga. I, u konačnici, odgovaraju li našem biološkom kodu društveni okviri u kojima danas živimo, ili oni ipak čine plodno tlo biološkim konfliktima.

Knjiga je u fazi pripreme za tisak. Svakodnevno radim na tome da čim prije ugleda svjetlo dana 🙂

Jedna misao o “Najava

Komentari su isključeni.

WordPress.com.

Gore ↑

%d blogeri kao ovaj: