Prvi biološki zakon

ŽELJEZNO PRAVILO RAKA

PRVI KRITERIJ

Definicija:

Svaki rak ili raku srodna bolest započinje s jednim DHS-om, to znači jednim teškim, visoko akutno dramatičnim i izolirajućim šokom konfliktnog doživljaja, istovremeno, odnosno kvazi istovremeno na sve tri razine: u mozgu, na psihi i na organu. 

Pojasnimo ovu specifičnu terminologiju: Svi se mi svakodnevno nosimo i suočavamo s određenim problemima. To jest, terminom koji se u posljednje vrijeme i prečesto koristi – kroz dan doživljavamo raznorazne stresove. Npr. danas, zbog gužve u prometu, kasnim na posao. Ili, naprosto, svakog jutra izgubite živce jer susjedov pas redovito obilježi vaš auto.

Međutim, koliko god takvih stresova imali, organizam neće pokrenuti program koji smo naučili nazivati bolešću. Možda ćemo na kraju dana biti potpuno iscrpljeni ili nervozni, ali sutradan o tome više nećemo razmišljati.

Za razliku od situacije koja je doživljena životno ugrožavajućom. Takva situacija je ona slijedom koje je ugrožen naš opstanak. U prirodi, sve se odvija s ciljem održanja života; sve je usmjereno na opstanak. Kad je život na bilo koji način ugrožen, tj. kad nas neki događaj zadesi 1) iznenada, i mi se u njemu osjećamo 2) nemoćni i 3) sami (taj specifični, točno određeni trenutak nazivamo DHS-om), na primjer – ostanemo bez hrane, napuste nas, odvojeni smo od “čopora”, netko nam pokuša oduzeti naš teritorij, ne znamo u kojem smjeru krenuti i sl., priroda pokreće Smisleni Biološki Posebni Program (SBPP).

Što to znači – da bi se snašli u novonastaloj situaciji, tj. odgovorili na životno ugrožavajuću situaciju, mi se moramo promijeniti, moramo joj se prilagoditi – zato da bi s njome izašli na kraj. Svaki DHS reflektira se na sve 3 razine našeg bića – na razinu mozga, na razinu psihe i razinu organa. U trenutku DHS-a pogođen je točno određeni centar na mozgu koji, onome tkivu kojim upravlja, daje naredbu da se počne mijenjati (na koji način, bit će pojašnjeno u Trećem biološkom zakonu). Također i psihi. Promjena vidljiva na razini mozga naziva se HAMERovo POLJE.

Točna lokacija HAMERovog POLJA (centar na koji će se DHS odraziti) ovisi o načinu na koji smo situaciju doživjeli. Dakle, vrsta konflikta i, samim time, lokacija na mozgu, određene su našom percepcijom nastale situacije.

Dakle:

1. RAZINA PSIHE: Psihički, mi doživljavamo emocionalni i mentalni stres. O situaciji ne prestajemo razmišljati, mijenjamo svoje ponašanje.
2. RAZINA MOZGA: U trenutku DHS-a konflikt pogađa određeno područje u mozgu, odgovarajuće sadržaju konflikta te uzrokuje leziju koja je jasno vidljiva na CT-u kao skup oštrih koncentričnih krugova. To se naziva HAMERovo POLJE. Točna lokacija HAMERovog POLJA određena je prirodom konflikta.
3. RAZINA ORGANA: Koji organ odgovara na konflikt razmnožavanjem stanica (tumor), raspadanjem stanica ili funkcionalnim poremećajem (tzv. ekvivalenti raka, poput dijabetesa, paralize, oštećenja vida, sluha i sl.) ovisi o tome koji sloj mozga prima šok i o tipu tkiva koje je uključeno (endoderm, mezoderm, ektoderm). Za svaki tip konflikta postoji tip organske promjene i specifično područje u mozgu koje kontrolira procese.

Pojasnimo to dodatno primjerom: Majka šeće s djetetom. Drže se za ruke. Dijete se iznenada otkine od ruke, otrči na cestu i udari ga auto. DHS. Došlo je do životno ugrožavajuće situacije. Majka otrči do djeteta, koje leži bez svijesti. Situacija se dogodila iznenada, majka se u njoj osjeća nemoćna i sama. U tom trenutku majka doživi konflikt-brige za svoje dijete. Konflikt-brige, kao i svaki drugi konflikt, ima svoj točno određeni, pripadajući centar na mozgu, na koji će se reflektirati. Konflikt-brige pogađa centar u malome mozgu, koji upravlja tkivom mliječnih žlijezdi. Cilj je: stvoriti više mlijeka, kako bi pomogla djetetu. Mlijeko je i hrana i utjeha. Ono može pomoći ozdravljenju. Takav je biološki kȏd žene. Neovisno radi li se o brizi spram djeteta, supruga ili nekog drugog. Također, nebitno je doji li žena ili ne, ima li 20 ili 70 godina. Ako žena doživi konflikt-brige, doći će do stvaranja dodatnih stanica na mliječnim žlijezdama (SBPP). Isto će trajati sve do trenutka rješenja konflikta, a taj je kad dijete ponovno bude zdravo.

Ono što smo društveno naučili nazivati bolešću, zapravo je Smisleni Biološki Posebni Program.

Doživljaj situacije koja je pokretač biološki konflikt, odnosno Smislenog Biološkog Posebnog Programa kao odgovora na njega, mora zadovoljiti sva 3 kriterija: iznenada, nemoćan i sam. Nedostaje li bilo koji od ta 3 kriterija, uvjeti za nastup konflikta nisu zadovoljeni. Tada ta situacija postaje “samo” naš problem i ne pokreće promjene na relaciji psiha-mozak-organ.

Jedna od situacija za koju bismo bili uvjereni da pokreće konflikt jest, na primjer, poplava zbog nabujale rijeke. Poplava može stvoriti poteškoće ogromnih razmjera, ali, u ljudi koji su njome pogođeni, ne mora nužno stvoriti i konflikt. A to se događa onda kada se opasnost od poplave unaprijed očekuje. Najavljena je na TV-u, grade se nasipi. U onome što očekujemo nedostaje faktor iznenada. Time nisu ispunjeni kriteriji konflikta.

 

DRUGI KRITERIJ

Definicija:

Sadržaj konfliktnog događaja u trenutku DHS-a određuje kako lokaciju HAMERovog POLJA u mozgu, tako i lokaciju raka ili sličnog oboljenja na organu.

Sadržaj konflikta determiniran je u trenutku kad se dogodi šok. U točnom trenutku incidenta, naša podsvijest poistovijeti se s događajem određene biološke teme konflikta kao što su recimo teritorij, izgladnjivanje ili strah od smrti. Stoga, iza konflikta leži naš subjektivni osjećaj koji određuje koji dio mozga će biti pogođen uslijed konflikta, i posljedično tome; koji će organ ili tkivo biti pogođeni. Što jedna osoba iskusi kao konflikt odvajanja, može biti doživljeno prilično drukčije od strane druge osobe. Za treću osobu događaj može biti potpuno irelevantan. Štoviše, jedan jedini DHS može biti doživljen na više različitih načina i pokrenuti aktivaciju različitih konflikata. Sukladno tome, promjena će biti evidentirana na više, sadržajno pripadajućih centara u mozgu i samim time pokrenuti promjenu na više različitih tkiva.

Nije bitan sam događaj – bitan je način na koji je on doživljen.

Primjer: Ako čovjek neočekivano izgubi posao i banka zaplijeni svu njegovu imovinu, on može istodobno razviti anginu pectoris (kao rezultat konflikta gubitka teritorija), rak jetre (kao rezultat konflikta gladovanja) i/ili rak kostiju (kao rezultat gubitka samopouzdanja).

Biološki konflikti uvelike se razlikuju od psiholoških problema ili svakodnevnih stresnih situacija. Psihološki problemi, na koje se imamo vremena pripremiti (čak i ako se radi o samo nekoliko sekundi) ne ostavljaju trag u mozgu i time ne uzrokuju bolesti. Međutim, određeni psihološki problem može predodrediti osobu da bude osjetljivija na određenu vrstu šoka.

 

TREĆI KRITERIJ

Definicija:

Razvoj konflikta odgovara određenom razvoju HAMERovog POLJA u mozgu i točno određenom razvoju raka ili raku srodne bolesti na organu.

Konkretno, kako napreduje konflikt, napreduje i, na primjer, rast raka. Čim postoji stagnacija na jednoj razini, razvoj na druge dvije razine je usporen.

 

LATERALIZACIJA

Budući da mozak igra odlučujuću ulogu u procjeni svake situacije, uvijek se u obzir mora uzeti lateralizacija. Jesmo li biološki ljevak ili dešnjak određuje na koju stranu mozga utječe konflikt i koja strana tijela će biti pogođena. U GNM terapiji, određivanje lateralizacije pacijenta je samim time najvažnije.

Biološki dešnjak odgovara na konflikt majka-dijete lijevom stranom tijela i na konflikt partner (svatko tko nam nije majka ili dijete) desnom stranom. Kod biološkog ljevaka situacija je obrnuta. Primjer: ako se dešnjakinja odjednom zabrine za zdravlje svog djeteta, točnije, doživi konflikt-brige za dijete, bit će pogođena njena lijeva dojka (više: Dojka). Na skenu mozga, korespondirajuća promjena (HAMERovo POLJE) bit će vidljiva na desnoj hemisferi u dijelu mozga koji kontrolira tkivo mliječne žlijezde lijeve dojke.

Unakrsna povezanost između mozga i organa primjenjiva je na mali mozak i veliki mozak. U moždanom deblu, najstarijem dijelu mozga, lateralizacija je beznačajna.

Lateralizacija se lako može uočiti testom pljeskanja. Ruka koja je na vrhu je vodeća i otkriva je li osoba biološki dešnjak ili ljevak.

Pročitaj više ovdje.